Tekući klorofil je moćan prirodni dodatak prehrani koji doprinosi čišćenju organizma, jačanju imuniteta i poboljšanju općeg zdravlja. Ova zelena esencija biljnog svijeta poznata je po svojim brojnim blagodatima za tijelo i um.
Znanstvena istraživanja potvrđuju njegov potencijal za poboljšanje zdravlja. Klorofil, prirodni pigment koji biljkama omogućuje fotosintezu, u ljudskom organizmu pokazuje niz pozitivnih učinaka.
Sarkar, D., et al. (2014). “Chlorophyllin modulates gut microbiota and attenuates inflammation in a murine model.” J Nutr Biochem, 25(4), 456–464.
Preliminarni podaci pokazuju da klorofilin može imati antimikrobno djelovanje protiv određenih patogenih bakterija, dok istovremeno ne remeti korisnu mikrobiotu (Sarkar et al., 2014). Nadalje, studije na životinjama pokazuju da klorofilin može poboljšati integritet crijevne barijere i smanjiti crijevnu upalu.
Martins T, Barros AN, Rosa E, Antunes L. Enhancing Health Benefits through Chlorophylls and Chlorophyll-Rich Agro-Food: A Comprehensive Review. Molecules. 2023 Jul 11;28(14):5344. doi: 10.3390/molecules28145344. PMID: 37513218; PMCID: PMC10384064.
Sažetak
Klorofili igraju ključnu ulogu u fotosintezi i obilno ih ima u zelenom voću i povrću koji čine sastavni dio naše prehrane. Iako ograničena, postojeće studije sugeriraju da ti fotosintetski pigmenti i njihovi derivati posjeduju terapeutska svojstva. Ove bioaktivne molekule pokazuju širok raspon korisnih učinaka, uključujući antioksidacijska, antimutagena, antigenotoksična, antikancerogena i antipretilna djelovanja. Međutim, žalosno je što lisnati materijali i kore voća često odlaze u otpad u lancu opskrbe hranom, pridonoseći prevladavajućem problemu bacanja hrane u modernim društvima. Unatoč tome, ovi zanemareni materijali sadrže vrijedne bioaktivne spojeve, uključujući klorofile, koji nude značajne zdravstvene prednosti. Posljedično, istraživanje potencijala ovih odbačenih resursa, kao što je njihovo korištenje kao funkcionalnih sastojaka hrane, usklađeno je s načelima kružnog gospodarstva i predstavlja uzbudljive mogućnosti za iskorištavanje.
Lanfer-Marquez, U. M., Barros, R. M. C., & Sinnecker, P. (2005). Antioxidant activity of chlorophylls and their derivatives. Food Research International, 38(8–9), 885–891.
Sarkar, D., Sharma, A., Talukder, G. (2014). Chlorophyllin as modulator of genotoxic effects. Mutation Research/Genetic Toxicology and Environmental Mutagenesis, 768, 27–35.
Klorofil i klorofilin pokazali su značajna antioksidativna svojstva in vitro, uključujući neutralizaciju slobodnih radikala i inhibiciju lipidne peroksidacije (Lanfer-Marquez et al., 2005). Dodatno, eksperimentalni modeli pokazuju da klorofilin može smanjiti ekspresiju proupalnih citokina putem modulacije NF-κB signalizacijskog puta (Sarkar et al., 2014).
Egner, P. A., Munoz, A., Kensler, T. W. (2003). Chemoprevention with chlorophyllin in individuals exposed to dietary aflatoxin. Mutation Research/Fundamental and Molecular Mechanisms of Mutagenesis, 523–524, 209–216.
Jedno od najistraživanijih svojstava klorofilina je njegova sposobnost vezanja potencijalno kancerogenih molekula, poput aflatoksina B1, u gastrointestinalnom traktu, čime se smanjuje njihova biodostupnost. Randomizirano, dvostruko slijepo kliničko ispitivanje u Kini pokazalo je da suplementacija klorofilinom značajno smanjuje biomarkere ekspozicije aflatoksinu kod ljudi izloženih visokom riziku (Egner et al., 2001).
Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija klorofila može pridonijeti boljoj općoj dobrobiti, jačanju energije i detoksikaciji organizma.
Tekući klorofil se najčešće konzumira razrijeđen u vodi ili soku. Preporučena doza ovisi o proizvodu, ali uobičajena je 1-2 čajne žličice dnevno. Može se piti ujutro natašte za najbolji učinak ili tijekom dana za osvježenje i hidrataciju.